Od svih zahvata povezanih s estetikom lica, koplja se najčešće lome oko botoksa. Nije stoga čudo imate li i sami dvojbe oko ovog beauty zahvata. Ipak, bore na čelu, takozvane crow’s feet oko očiju te one između obrva – zbog kojih često izgledamo namrgođeno – potiču nas da proučimo taj „fenomen“. Koliko je tih glasina utemeljeno u realnosti? Zaslužuje li botoks doista status kontroverznog tretmana?
Prim. dr. sc. Zoran Veir objašnjava kako je strah od botoksa bezrazložan. Premda smo se nagledali fotografija „unakaženih“ celebrityja i naslušali horor priča koje su u nama izazvale skepsu, dr. Veir smatra da je jedino bitno za aplikaciju – odabrati stručnu osobu.
Loši uzori u celebrity svijetu
Mit broj 1: Nakon botoksa lice je sasvim „zaleđeno“
Kad na repertoar dođe tema botoksa, netko uvijek spomene nemogućnost bilo kakve mimike. Slavnu holivudsku zvijezdu Nicole Kidman mediji su „razapeli“ nakon tretmana pomlađivanja zamjerajući joj da je botoks na njezinom licu uništio onu finu ekspresiju koja joj je kao glumici potrebna…
Može li, dakle, osoba izgubiti sposobnost izražavanja čitavog spektra emocija, hoće li injekcija sasvim „zamrznuti“ facijalne mišiće?
„Ako se botoks aplicira pravilno – botulinski toksin zapravo uzrokuje prolaznu slabost specifičnih mišića – ljudi se i dalje mogu smijati, mrštiti se i pokazivati osjećaje, među kojima će biti i sreća zbog novog izgleda i drastično ublaženih bora“, ističe prim. dr. sc. Zoran Veir.
Tretman samo opušta mišić na mjestu ubrizgavanja, tako da ostali elementi odgovorni za izraz lica ostaju aktivni. Također, botoks nema utjecaj na osjetilne živce pa osobe i na tretiranim mjestima „sve osjećaju“.
Botoks vs. dermalni fileri
Mit 2: Botoks djeluje isto kao dermalni fileri
I jedan i drugi tretman imaju isti cilj: ublažavanje bora i finih linija. No tu svaka sličnost završava. „Dermalni se fileri koriste većinom za popunjavanje volumena, podizanje tkiva i obnavljanje kvalitete kože, dok se botoksom ‘umrtvljuju’ mišići, što za posljedicu ima osvježenje izgleda. Injekcijama će se, naime, spriječiti stvaranje dinamičkih bora, što će onda prevenirati i statičke bore“, govori dr. Veir, naglašavajući da se botoks aplicira u čelo, između obrva te oko očiju – da se ublaže bore smijalice, takozvane „crow’s feet“.
No, za tretiranje izraženih statičkih bora bolji su fileri, kojima se one doslovce „popune“. Uloga botoksa je opuštanje mišića – smanjuje se provođenje živčanog impulsa te se mišić više ne stišću pretjerano, zbog čega se koža opušta, a bore smanjuju te lice poprima svježiji, odmorniji izraz.
„Danas je u trendu no trace face, a botoks se često aplicira u baby dozama pa djeluje sasvim prirodno. Zaleđeno lice stvar je prošlosti“, kaže dr. Veir, dodajući da botoks ne mijenja izgled lica, nego ga samo „oživljava“ i pomlađuje.
Rješenje za migrene i pretjerano znojenje
Mit 3: Botoks nije siguran
Botoks na tržištu postoji dvadesetak godina, i u tom je periodu samo, primjerice, u Americi napravljeno više od 16 milijuna tretmana, a postoci zadovoljnih korisnika premašuju brojku od 95 posto.
Dok se na početku koristio samo za tretiranje čela i područja oko očiju, danas je spektar njegove primjene mnogo širi: injekcijama botoksa tretiraju se migrene, pretjerano znojenje, problemi s mjehurom i razna druga medicinska stanja. „Uvijek se vraćamo na isto – tretman je siguran ako ga izvodi kvalificirana osoba koja slijedi sve propisane protokole o skladištenju, doziranju i primjeni“, naglašava prim. dr. sc. Zoran Veir.
Petica ili nula za bol
Mit 4: Tretman botoksa je bolan
„Bol pri apliciranju botoksa zaista je zanemariva, toliko da anestetsko sredstvo nije ni potrebno. Proces je pritom brz i jednostavan: igla koja se upotrebljava je tanka, a koristi se i jako mala količina tekućine“.
No, i tu treba uzeti u obzir da se granica podnošenja boli razlikuje od osobe do osobe: neke će žene tako reći da nisu ništa osjetile, dok će se druge na listi procjene neugode od 1 do 10 odlučiti za – peticu.
